You are here

Dok se svet bliži obeležavanju Međunarodnog dana žena, prava žena nazaduju. Svi plaćamo cenu.

Krize poslednjih godina pokazale su da je žensko liderstvo važnije nego ikada.
Žene su se herojski suočile sa pandemijom COVID-19 kao lekarke, medicinske sestre i radnice u sistemu javnog zdravlja i socijalne zaštite.

Istovremeno, žene i devojke su bile prve koje su izgubile posao ili mogućnost za školovanje, preuzimajući više neplaćene nege na sebe, suočavajući se sa novim nivoima porodičnog i digitalnog zlostavljanja i dečjih brakova.

Pandemija je posebno istakla staru istinu: koreni patrijarhata sežu duboko. Još uvek živimo u svetu i kulturi kojima dominiraju muškarci.
Shodno tome, i u dobrim i u lošim vremenima, veća je verovatnoća da žene padnu u siromaštvo. Njihova zdravstvena zaštita je žrtvovana, a njihovo obrazovanje i mogućnosti su im uskraćene.

Ako pogledamo u budućnost, videćemo da je održiv i ravnopravan oporavak za sve ljude moguć samo ako se radi o feminističkom oporavku, koji u središte stavlja napredak devojaka i žena.

Potreban nam je ekonomski napredak kroz ciljana ulaganja u obrazovanje žena, zapošljavanje, obuku i dostojanstven rad. Žene bi trebalo da budu prve u redu za 400 miliona radnih mesta, koja ćemo otvoriti do 2030. godine.

Potreban nam je društveni napredak kroz ulaganja u sisteme socijalne zaštite i ekonomiju nege. Takve investicije donose ogromne dividende, stvarajući zelena i održiva radna mesta, istovremeno podržavajući članove naših društava kojima je potrebna pomoć, uključujući decu, starije osobe i bolesne.

Potreban nam je finansijski napredak da bismo reformisali globalni finansijski sistem koji je moralno bankrotirao, kako bi sve zemlje mogle da investiraju u ekonomski oporavak usredsređen na žene. Ovo uključuje oslobađanje od duga i stvaranje pravednijih poreskih sistema, koji ogromna bogatstva širom sveta usmeravaju ka onima kojima je to najpotrebnije.

Potrebna nam je hitna i transformativna klimatska akcija kako bi se prekinulo nepromišljeno povećanje zagađenja i rodne nejednakosti, zbog koje su žene i devojke bile neproporcionalno ranjivije. Razvijene zemlje hitno moraju da ispune svoje finansijske i tehničke obaveze i sprovedu prelazak sa fosilnih goriva, kao aspekt regenerativne ekonomije. Buduće uspešne i stabilne ekonomije biće zelene, rodno inkluzivne i održive.

Potrebno nam je više žena na rukovodećim mestima u vladi i kompanijama, uključujući ministarke finansija i izvršne direktorke, koje razvijaju i sprovode zelene i društveno-progresivne politike, koje su od koristi svim ljudima.

 

Znamo, na primer, da što je više žena u parlamentima, snažnija su klimatska zalaganja, kao i veća ulaganja u zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.
Potreban nam je politički napredak kroz ciljane mere koje obezbeđuju ravnopravno liderstvo i zastupljenost žena na svim nivoima političkog odlučivanja, kroz smele rodne kvote.
Rodna neravnopravnost je suštinski pitanje moći. Iskorenjivanje viševekovnog patrijarhata zahteva podjednaku podelu moći - kroz sve institucije i na svim nivoima.

 

U Ujedinjenim nacijama smo postigli, po prvi put u istoriji organizacije, rodnu jednakost u višem menadžmentu u sedištu i širom sveta, što je ozbiljno poboljšalo našu sposobnost da bolje odražavamo i predstavljamo zajednice kojima služimo.

Na svakom koraku možemo da dobijamo inspiraciju od žena i devojaka koje se zalažu za napredak u svim sferama na svakoj tački našeg sveta.
Mlade žene koje pokreću klimatske kampanje vodeći su svetski izvor pritiska na vlade da ispune svoje obaveze.
Aktivistkinje za ženska prava hrabro zahtevaju jednakost i pravdu, grade mirnija društva, kao čuvari mira, mirotvorke i humanitarke u nekim od najproblematičnijih zona širom sveta.

U društvima u kojima su pokreti za ženska prava energičnija, demokratije su jače.

Kada svet ulaže u veće mogućnosti za žene i devojke, celo čovečanstvo pobeđuje.

Snažno iskoračiti u pogledu prava žena stvar je pravde, jednakosti, morala i zdravog razuma. 

Potreban nam je održiv feministički oporavak koji u svoj fokus stavlja žene i devojke, i koji predvode žene i devojke. 

 

Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija